Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu
Mnoge europske države krenule su putem usvajanja načela supsidijarnosti kako u njihovu unutardržavnom i društvenom uređenju tako i u njihovim odnosima s međunarodnom zajednicom, pogotovo Europskom unijom. Autor nastoji sažeto iznijeti načela koja prate ovaj proces usvajanja supsidijarnosti, pogotovo...
Gespeichert in:
| Veröffentlicht in: | Bogoslovska smotra 2009-03, Vol.79 (1), p.11 |
|---|---|
| 1. Verfasser: | |
| Format: | Artikel |
| Sprache: | hrv ; eng |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Volltext |
| Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
| container_end_page | |
|---|---|
| container_issue | 1 |
| container_start_page | 11 |
| container_title | Bogoslovska smotra |
| container_volume | 79 |
| creator | GRBAC, Josip |
| description | Mnoge europske države krenule su putem usvajanja načela supsidijarnosti kako u njihovu unutardržavnom i društvenom uređenju tako i u njihovim odnosima s međunarodnom zajednicom, pogotovo Europskom unijom. Autor nastoji sažeto iznijeti načela koja prate ovaj proces usvajanja supsidijarnosti, pogotovo koristeći iskustva naših susjednih zemalja. Naime, iako socijalni nauk Crkve već stotinjak godina, implicitno već od enciklike Rerum novarum, ali eksplicitno od enciklike Quadragesimo anno, spominje načelo supsidijarnosti kao temeljno načelo društveno-političkog života, ono tek u najnovije vrijeme dobiva na pozornosti. Posebna se pozornost posvećuje onim aspektima u kojima temeljni izričaji socijalnoga nauka moraju biti nadopunjeni, imajući u vidu sadašnje stanje modernoga i postmodernoga društva. Globalizacija je glavni pokretač zanimanja za načelo supsidijarnosti, jer ona u sveukupnom životu postavlja nove kriterije u odnosu na one koji su do sada vrijedili. To je i razlog zbog kojega i Europska unija poseže za načelom supsidijarnosti, jer je inače alternativa ili u zajednici bez ikakvih kompetencija ili u super-državi koja negira bilo kakav drugi suverenitet. Drugi je pokretač reforme u smjeru supsidijarnosti kriza socijalne države i njezinih modela uspostave socijalne jednakosti, što je uzrokovalo stvaranje novih modela. Posebnu pozornost posvećuje se važnosti supsidijarnosti na planu političkog uređenja države, tj. definiranju onoga što je decentralizacija, a što federalizam. Glavna je preprjeka uspostavi supsidijarnosti često nedostatak jasne pravne regulative. Posebnu pozornost autor posvećuje mogućnostima uspostave načela supsidijarnosti u socijalnim politikama gdje postoje razni modeli, ovisno o sredinama i povijesnim uvjetovanostima. Ključ je uspješnog usvajanja načela supsidijarnosti uvažavanje svih segmenata civilnog društva, jer se na tom planu najjasnije uočava potreba cjelokupne primjene supsidijarnosti, tj. u njezinoj negativnoj, ali i pozitivnoj dimenziji. Autor nastoji iznijeti načela, ali s namjerom da ona posluže kao parametar za primjenu načela supsidijarnosti u hrvatskom društvu. |
| format | Article |
| fullrecord | <record><control><sourceid>hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_35256</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>oai_hrcak_srce_hr_35256</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_352563</originalsourceid><addsrcrecordid>eNqVjzsKwlAURB-iYFD3cBdgJH9iLYqlRfrwTK5483vhfQIuwkW4ESuzLwNKCjurGYbDDDNhlhsHsb2NgnjKLMcPPdt3HXfOVkrR2XG8cOtHQWAxfRIVaXrdS2Hn0vQP3WFD0FEOyrSKciq4bITStIEEhUStSgFGY41VgU2BvxgYGHtEDQTtOFBD_6ROaLNkswuvFK6-umDrwz7ZHe2rzHiZtpJqLm-p4JR-EiUzHGw6_Agj_0_8Dd7JXLU</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu</title><source>Elektronische Zeitschriftenbibliothek (Open access)</source><creator>GRBAC, Josip</creator><creatorcontrib>GRBAC, Josip</creatorcontrib><description>Mnoge europske države krenule su putem usvajanja načela supsidijarnosti kako u njihovu unutardržavnom i društvenom uređenju tako i u njihovim odnosima s međunarodnom zajednicom, pogotovo Europskom unijom. Autor nastoji sažeto iznijeti načela koja prate ovaj proces usvajanja supsidijarnosti, pogotovo koristeći iskustva naših susjednih zemalja. Naime, iako socijalni nauk Crkve već stotinjak godina, implicitno već od enciklike Rerum novarum, ali eksplicitno od enciklike Quadragesimo anno, spominje načelo supsidijarnosti kao temeljno načelo društveno-političkog života, ono tek u najnovije vrijeme dobiva na pozornosti. Posebna se pozornost posvećuje onim aspektima u kojima temeljni izričaji socijalnoga nauka moraju biti nadopunjeni, imajući u vidu sadašnje stanje modernoga i postmodernoga društva. Globalizacija je glavni pokretač zanimanja za načelo supsidijarnosti, jer ona u sveukupnom životu postavlja nove kriterije u odnosu na one koji su do sada vrijedili. To je i razlog zbog kojega i Europska unija poseže za načelom supsidijarnosti, jer je inače alternativa ili u zajednici bez ikakvih kompetencija ili u super-državi koja negira bilo kakav drugi suverenitet. Drugi je pokretač reforme u smjeru supsidijarnosti kriza socijalne države i njezinih modela uspostave socijalne jednakosti, što je uzrokovalo stvaranje novih modela. Posebnu pozornost posvećuje se važnosti supsidijarnosti na planu političkog uređenja države, tj. definiranju onoga što je decentralizacija, a što federalizam. Glavna je preprjeka uspostavi supsidijarnosti često nedostatak jasne pravne regulative. Posebnu pozornost autor posvećuje mogućnostima uspostave načela supsidijarnosti u socijalnim politikama gdje postoje razni modeli, ovisno o sredinama i povijesnim uvjetovanostima. Ključ je uspješnog usvajanja načela supsidijarnosti uvažavanje svih segmenata civilnog društva, jer se na tom planu najjasnije uočava potreba cjelokupne primjene supsidijarnosti, tj. u njezinoj negativnoj, ali i pozitivnoj dimenziji. Autor nastoji iznijeti načela, ali s namjerom da ona posluže kao parametar za primjenu načela supsidijarnosti u hrvatskom društvu.</description><identifier>ISSN: 0352-3101</identifier><identifier>EISSN: 1848-9648</identifier><language>hrv ; eng</language><publisher>Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu</publisher><subject>civil society ; civilno društvo ; federalism ; federalizam ; globalizacija ; globalization ; načelo supsidijarnosti ; principle of subsidiarity ; social policies ; social state ; social teachings of the Church ; socijalna država ; socijalna politika ; socijalni nauk Crkve</subject><ispartof>Bogoslovska smotra, 2009-03, Vol.79 (1), p.11</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>230,776,780,881</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>GRBAC, Josip</creatorcontrib><title>Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu</title><title>Bogoslovska smotra</title><description>Mnoge europske države krenule su putem usvajanja načela supsidijarnosti kako u njihovu unutardržavnom i društvenom uređenju tako i u njihovim odnosima s međunarodnom zajednicom, pogotovo Europskom unijom. Autor nastoji sažeto iznijeti načela koja prate ovaj proces usvajanja supsidijarnosti, pogotovo koristeći iskustva naših susjednih zemalja. Naime, iako socijalni nauk Crkve već stotinjak godina, implicitno već od enciklike Rerum novarum, ali eksplicitno od enciklike Quadragesimo anno, spominje načelo supsidijarnosti kao temeljno načelo društveno-političkog života, ono tek u najnovije vrijeme dobiva na pozornosti. Posebna se pozornost posvećuje onim aspektima u kojima temeljni izričaji socijalnoga nauka moraju biti nadopunjeni, imajući u vidu sadašnje stanje modernoga i postmodernoga društva. Globalizacija je glavni pokretač zanimanja za načelo supsidijarnosti, jer ona u sveukupnom životu postavlja nove kriterije u odnosu na one koji su do sada vrijedili. To je i razlog zbog kojega i Europska unija poseže za načelom supsidijarnosti, jer je inače alternativa ili u zajednici bez ikakvih kompetencija ili u super-državi koja negira bilo kakav drugi suverenitet. Drugi je pokretač reforme u smjeru supsidijarnosti kriza socijalne države i njezinih modela uspostave socijalne jednakosti, što je uzrokovalo stvaranje novih modela. Posebnu pozornost posvećuje se važnosti supsidijarnosti na planu političkog uređenja države, tj. definiranju onoga što je decentralizacija, a što federalizam. Glavna je preprjeka uspostavi supsidijarnosti često nedostatak jasne pravne regulative. Posebnu pozornost autor posvećuje mogućnostima uspostave načela supsidijarnosti u socijalnim politikama gdje postoje razni modeli, ovisno o sredinama i povijesnim uvjetovanostima. Ključ je uspješnog usvajanja načela supsidijarnosti uvažavanje svih segmenata civilnog društva, jer se na tom planu najjasnije uočava potreba cjelokupne primjene supsidijarnosti, tj. u njezinoj negativnoj, ali i pozitivnoj dimenziji. Autor nastoji iznijeti načela, ali s namjerom da ona posluže kao parametar za primjenu načela supsidijarnosti u hrvatskom društvu.</description><subject>civil society</subject><subject>civilno društvo</subject><subject>federalism</subject><subject>federalizam</subject><subject>globalizacija</subject><subject>globalization</subject><subject>načelo supsidijarnosti</subject><subject>principle of subsidiarity</subject><subject>social policies</subject><subject>social state</subject><subject>social teachings of the Church</subject><subject>socijalna država</subject><subject>socijalna politika</subject><subject>socijalni nauk Crkve</subject><issn>0352-3101</issn><issn>1848-9648</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2009</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNqVjzsKwlAURB-iYFD3cBdgJH9iLYqlRfrwTK5483vhfQIuwkW4ESuzLwNKCjurGYbDDDNhlhsHsb2NgnjKLMcPPdt3HXfOVkrR2XG8cOtHQWAxfRIVaXrdS2Hn0vQP3WFD0FEOyrSKciq4bITStIEEhUStSgFGY41VgU2BvxgYGHtEDQTtOFBD_6ROaLNkswuvFK6-umDrwz7ZHe2rzHiZtpJqLm-p4JR-EiUzHGw6_Agj_0_8Dd7JXLU</recordid><startdate>20090318</startdate><enddate>20090318</enddate><creator>GRBAC, Josip</creator><general>Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu</general><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20090318</creationdate><title>Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu</title><author>GRBAC, Josip</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_352563</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv ; eng</language><creationdate>2009</creationdate><topic>civil society</topic><topic>civilno društvo</topic><topic>federalism</topic><topic>federalizam</topic><topic>globalizacija</topic><topic>globalization</topic><topic>načelo supsidijarnosti</topic><topic>principle of subsidiarity</topic><topic>social policies</topic><topic>social state</topic><topic>social teachings of the Church</topic><topic>socijalna država</topic><topic>socijalna politika</topic><topic>socijalni nauk Crkve</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>GRBAC, Josip</creatorcontrib><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>GRBAC, Josip</au><format>book</format><genre>document</genre><ristype>GEN</ristype><atitle>Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu</atitle><jtitle>Bogoslovska smotra</jtitle><date>2009-03-18</date><risdate>2009</risdate><volume>79</volume><issue>1</issue><spage>11</spage><pages>11-</pages><issn>0352-3101</issn><eissn>1848-9648</eissn><abstract>Mnoge europske države krenule su putem usvajanja načela supsidijarnosti kako u njihovu unutardržavnom i društvenom uređenju tako i u njihovim odnosima s međunarodnom zajednicom, pogotovo Europskom unijom. Autor nastoji sažeto iznijeti načela koja prate ovaj proces usvajanja supsidijarnosti, pogotovo koristeći iskustva naših susjednih zemalja. Naime, iako socijalni nauk Crkve već stotinjak godina, implicitno već od enciklike Rerum novarum, ali eksplicitno od enciklike Quadragesimo anno, spominje načelo supsidijarnosti kao temeljno načelo društveno-političkog života, ono tek u najnovije vrijeme dobiva na pozornosti. Posebna se pozornost posvećuje onim aspektima u kojima temeljni izričaji socijalnoga nauka moraju biti nadopunjeni, imajući u vidu sadašnje stanje modernoga i postmodernoga društva. Globalizacija je glavni pokretač zanimanja za načelo supsidijarnosti, jer ona u sveukupnom životu postavlja nove kriterije u odnosu na one koji su do sada vrijedili. To je i razlog zbog kojega i Europska unija poseže za načelom supsidijarnosti, jer je inače alternativa ili u zajednici bez ikakvih kompetencija ili u super-državi koja negira bilo kakav drugi suverenitet. Drugi je pokretač reforme u smjeru supsidijarnosti kriza socijalne države i njezinih modela uspostave socijalne jednakosti, što je uzrokovalo stvaranje novih modela. Posebnu pozornost posvećuje se važnosti supsidijarnosti na planu političkog uređenja države, tj. definiranju onoga što je decentralizacija, a što federalizam. Glavna je preprjeka uspostavi supsidijarnosti često nedostatak jasne pravne regulative. Posebnu pozornost autor posvećuje mogućnostima uspostave načela supsidijarnosti u socijalnim politikama gdje postoje razni modeli, ovisno o sredinama i povijesnim uvjetovanostima. Ključ je uspješnog usvajanja načela supsidijarnosti uvažavanje svih segmenata civilnog društva, jer se na tom planu najjasnije uočava potreba cjelokupne primjene supsidijarnosti, tj. u njezinoj negativnoj, ali i pozitivnoj dimenziji. Autor nastoji iznijeti načela, ali s namjerom da ona posluže kao parametar za primjenu načela supsidijarnosti u hrvatskom društvu.</abstract><pub>Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record> |
| fulltext | fulltext |
| identifier | ISSN: 0352-3101 |
| ispartof | Bogoslovska smotra, 2009-03, Vol.79 (1), p.11 |
| issn | 0352-3101 1848-9648 |
| language | hrv ; eng |
| recordid | cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_35256 |
| source | Elektronische Zeitschriftenbibliothek (Open access) |
| subjects | civil society civilno društvo federalism federalizam globalizacija globalization načelo supsidijarnosti principle of subsidiarity social policies social state social teachings of the Church socijalna država socijalna politika socijalni nauk Crkve |
| title | Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu |
| url | https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-22T20%3A23%3A30IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:book&rft.genre=document&rft.atitle=Politi%C4%8Dko-dru%C5%A1tveni%20vid%20supsidijarnosti.%20Teoretsko%20utemeljenje%20supsidijarnosti%20u%20dru%C5%A1tvenom%20i%20politi%C4%8Dkom%20%C5%BEivotu&rft.jtitle=Bogoslovska%20smotra&rft.au=GRBAC,%20Josip&rft.date=2009-03-18&rft.volume=79&rft.issue=1&rft.spage=11&rft.pages=11-&rft.issn=0352-3101&rft.eissn=1848-9648&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Chrcak%3Eoai_hrcak_srce_hr_35256%3C/hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true |