Gospa Srimska i „početci hrvatske umjetnosti

U izuzetnoj knjizi Naša stara vjera Radoslav Katičić je ukazao na pojave vjerskog dvojevjerja među Slavenima. Pluralizam u vjerskoj tradiciji implicira i pripadanje nekolikim kulturnim krugovima. U novoj domovini Hrvati su susreli konglomerat lokalnih antičkih tradicija, ali i ostatke urbane kul...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Starohrvatska prosvjeta 2021-06, Vol.III (47), p.561
1. Verfasser: Goss, Vladimir Peter
Format: Artikel
Sprache:hrv ; eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
container_end_page
container_issue 47
container_start_page 561
container_title Starohrvatska prosvjeta
container_volume III
creator Goss, Vladimir Peter
description U izuzetnoj knjizi Naša stara vjera Radoslav Katičić je ukazao na pojave vjerskog dvojevjerja među Slavenima. Pluralizam u vjerskoj tradiciji implicira i pripadanje nekolikim kulturnim krugovima. U novoj domovini Hrvati su susreli konglomerat lokalnih antičkih tradicija, ali i ostatke urbane kulture antike, čemu su dodali vlastitu tradiciju izvangradskog svijeta. Na temelju toga umjetnost hrvatskog prostora formirala se u razdoblju predromanike i traje do danas. Sjajni su primjeri graditeljstvo i klesarstvo predromanike, umjetnost srednjodalmatinskih komuna i Panonije Savije 13. st., umjetnost Dubrovačke Republike 15. i 16. st., sjevernohrvatski ladanjski barok, urbanistička obnova Zagreba u 19. i 20. st. te hrvatska naiva. U tom kontekstu autor razmatra detalj orača na romaničkom osliku Naše Gospe u Srimi kao vrijedan doprinos domaće sredine i uspoređuje ga s nekim sličnim urdacima na sjevernom Jadranu, pod- vlačeći važnost analogija u dijakronom, a ne samo u sinkronom smislu.
format Article
fullrecord <record><control><sourceid>hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_258544</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>oai_hrcak_srce_hr_258544</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_2585443</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpjYuA0tDCx1DU0MTNhYeA0MDY11DUxNTbjYOAtLs4yMDAwMjS0MDY05WQwcM8vLkhUCC7KzC3OTlTIVHjUMK8gP_lMT2pJcqZCRlFZYklxdqpCaW5WaklefnFJJg8Da1piTnEqL5TmZtB1cw1x9tDNKEpOzI4vABqUWFQZn5-YGQ8RKS5KTgUy441MLUxNTIxJVQ8AgOI_8Q</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Gospa Srimska i „početci hrvatske umjetnosti</title><source>EZB-FREE-00999 freely available EZB journals</source><creator>Goss, Vladimir Peter</creator><creatorcontrib>Goss, Vladimir Peter</creatorcontrib><description>U izuzetnoj knjizi Naša stara vjera Radoslav Katičić je ukazao na pojave vjerskog dvojevjerja među Slavenima. Pluralizam u vjerskoj tradiciji implicira i pripadanje nekolikim kulturnim krugovima. U novoj domovini Hrvati su susreli konglomerat lokalnih antičkih tradicija, ali i ostatke urbane kulture antike, čemu su dodali vlastitu tradiciju izvangradskog svijeta. Na temelju toga umjetnost hrvatskog prostora formirala se u razdoblju predromanike i traje do danas. Sjajni su primjeri graditeljstvo i klesarstvo predromanike, umjetnost srednjodalmatinskih komuna i Panonije Savije 13. st., umjetnost Dubrovačke Republike 15. i 16. st., sjevernohrvatski ladanjski barok, urbanistička obnova Zagreba u 19. i 20. st. te hrvatska naiva. U tom kontekstu autor razmatra detalj orača na romaničkom osliku Naše Gospe u Srimi kao vrijedan doprinos domaće sredine i uspoređuje ga s nekim sličnim urdacima na sjevernom Jadranu, pod- vlačeći važnost analogija u dijakronom, a ne samo u sinkronom smislu.</description><identifier>ISSN: 0351-4536</identifier><identifier>EISSN: 1849-1464</identifier><language>hrv ; eng</language><publisher>Muzej hrvatskih arheoloških spomenika</publisher><subject>Croatia, Croatian art ; Hrvatska ; Hrvatska umjetnost ; istarske freske ; Istrian frescoes ; Romanesque ; Romanesque painting ; romaničko slikarstvo ; romanika ; Srima</subject><ispartof>Starohrvatska prosvjeta, 2021-06, Vol.III (47), p.561</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Uhttps://hrcak.srce.hr/logo_broj/20508.jpg</thumbnail><link.rule.ids>230,776,780,881</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Goss, Vladimir Peter</creatorcontrib><title>Gospa Srimska i „početci hrvatske umjetnosti</title><title>Starohrvatska prosvjeta</title><description>U izuzetnoj knjizi Naša stara vjera Radoslav Katičić je ukazao na pojave vjerskog dvojevjerja među Slavenima. Pluralizam u vjerskoj tradiciji implicira i pripadanje nekolikim kulturnim krugovima. U novoj domovini Hrvati su susreli konglomerat lokalnih antičkih tradicija, ali i ostatke urbane kulture antike, čemu su dodali vlastitu tradiciju izvangradskog svijeta. Na temelju toga umjetnost hrvatskog prostora formirala se u razdoblju predromanike i traje do danas. Sjajni su primjeri graditeljstvo i klesarstvo predromanike, umjetnost srednjodalmatinskih komuna i Panonije Savije 13. st., umjetnost Dubrovačke Republike 15. i 16. st., sjevernohrvatski ladanjski barok, urbanistička obnova Zagreba u 19. i 20. st. te hrvatska naiva. U tom kontekstu autor razmatra detalj orača na romaničkom osliku Naše Gospe u Srimi kao vrijedan doprinos domaće sredine i uspoređuje ga s nekim sličnim urdacima na sjevernom Jadranu, pod- vlačeći važnost analogija u dijakronom, a ne samo u sinkronom smislu.</description><subject>Croatia, Croatian art</subject><subject>Hrvatska</subject><subject>Hrvatska umjetnost</subject><subject>istarske freske</subject><subject>Istrian frescoes</subject><subject>Romanesque</subject><subject>Romanesque painting</subject><subject>romaničko slikarstvo</subject><subject>romanika</subject><subject>Srima</subject><issn>0351-4536</issn><issn>1849-1464</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2021</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNpjYuA0tDCx1DU0MTNhYeA0MDY11DUxNTbjYOAtLs4yMDAwMjS0MDY05WQwcM8vLkhUCC7KzC3OTlTIVHjUMK8gP_lMT2pJcqZCRlFZYklxdqpCaW5WaklefnFJJg8Da1piTnEqL5TmZtB1cw1x9tDNKEpOzI4vABqUWFQZn5-YGQ8RKS5KTgUy441MLUxNTIxJVQ8AgOI_8Q</recordid><startdate>20210601</startdate><enddate>20210601</enddate><creator>Goss, Vladimir Peter</creator><general>Muzej hrvatskih arheoloških spomenika</general><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20210601</creationdate><title>Gospa Srimska i „početci hrvatske umjetnosti</title><author>Goss, Vladimir Peter</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_2585443</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv ; eng</language><creationdate>2021</creationdate><topic>Croatia, Croatian art</topic><topic>Hrvatska</topic><topic>Hrvatska umjetnost</topic><topic>istarske freske</topic><topic>Istrian frescoes</topic><topic>Romanesque</topic><topic>Romanesque painting</topic><topic>romaničko slikarstvo</topic><topic>romanika</topic><topic>Srima</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Goss, Vladimir Peter</creatorcontrib><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Goss, Vladimir Peter</au><format>book</format><genre>document</genre><ristype>GEN</ristype><atitle>Gospa Srimska i „početci hrvatske umjetnosti</atitle><jtitle>Starohrvatska prosvjeta</jtitle><date>2021-06-01</date><risdate>2021</risdate><volume>III</volume><issue>47</issue><spage>561</spage><pages>561-</pages><issn>0351-4536</issn><eissn>1849-1464</eissn><abstract>U izuzetnoj knjizi Naša stara vjera Radoslav Katičić je ukazao na pojave vjerskog dvojevjerja među Slavenima. Pluralizam u vjerskoj tradiciji implicira i pripadanje nekolikim kulturnim krugovima. U novoj domovini Hrvati su susreli konglomerat lokalnih antičkih tradicija, ali i ostatke urbane kulture antike, čemu su dodali vlastitu tradiciju izvangradskog svijeta. Na temelju toga umjetnost hrvatskog prostora formirala se u razdoblju predromanike i traje do danas. Sjajni su primjeri graditeljstvo i klesarstvo predromanike, umjetnost srednjodalmatinskih komuna i Panonije Savije 13. st., umjetnost Dubrovačke Republike 15. i 16. st., sjevernohrvatski ladanjski barok, urbanistička obnova Zagreba u 19. i 20. st. te hrvatska naiva. U tom kontekstu autor razmatra detalj orača na romaničkom osliku Naše Gospe u Srimi kao vrijedan doprinos domaće sredine i uspoređuje ga s nekim sličnim urdacima na sjevernom Jadranu, pod- vlačeći važnost analogija u dijakronom, a ne samo u sinkronom smislu.</abstract><pub>Muzej hrvatskih arheoloških spomenika</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record>
fulltext fulltext
identifier ISSN: 0351-4536
ispartof Starohrvatska prosvjeta, 2021-06, Vol.III (47), p.561
issn 0351-4536
1849-1464
language hrv ; eng
recordid cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_258544
source EZB-FREE-00999 freely available EZB journals
subjects Croatia, Croatian art
Hrvatska
Hrvatska umjetnost
istarske freske
Istrian frescoes
Romanesque
Romanesque painting
romaničko slikarstvo
romanika
Srima
title Gospa Srimska i „početci hrvatske umjetnosti
url https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-29T02%3A16%3A49IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:book&rft.genre=document&rft.atitle=Gospa%20Srimska%20i%20%E2%80%9Epoc%CC%8Cetci%20hrvatske%20umjetnosti&rft.jtitle=Starohrvatska%20prosvjeta&rft.au=Goss,%20Vladimir%20Peter&rft.date=2021-06-01&rft.volume=III&rft.issue=47&rft.spage=561&rft.pages=561-&rft.issn=0351-4536&rft.eissn=1849-1464&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Chrcak%3Eoai_hrcak_srce_hr_258544%3C/hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true