Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo?
Uvod: Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih, stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika. Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao...
Gespeichert in:
| Veröffentlicht in: | Sestrinski glasnik 2021-04, Vol.26 (1), p.35-40 |
|---|---|
| Hauptverfasser: | , |
| Format: | Artikel |
| Sprache: | hrv ; eng |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Volltext |
| Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
| container_end_page | 40 |
|---|---|
| container_issue | 1 |
| container_start_page | 35 |
| container_title | Sestrinski glasnik |
| container_volume | 26 |
| creator | Bošković, Sandra Spevan, Marija |
| description | Uvod:
Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih, stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika. Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao uskraćivanje pružanja legalne i profesionalno prihvaćene medicinske usluge ili usluga koje spadaju u opseg njihove profesionalne kompetencije. Međutim, priziv savjesti kao apel vlastitoj savjesti koji traži izuzeće od obavljanja ili neobavljanja neke profesionalne aktivnosti mnogo je širi. Cilj ovog rada je pružiti pregled literature kako bi se utvrdio opseg i sadržaj znanstvenih radova o prizivu savjesti zdravstvenih djelatnika.
Metode:
Pretraživanje literature provedeno je u tri međunarodne baze podataka (Medline, ScienceDirect i Google Scholar) koristeći uključujuće i isključujuće kriterije.
Rezultati:
Pregledom literature zajednički stav autora je da zdravstveni djelatnici imaju pravo na priziv savjesti. Međutim, jasno je vidljiva podijeljenost autora u razmatranju etičkih pitanja prava pacijenta. Naime, jedni navode da skrb za pacijenta apsolutno nadmašuje pravo sudionika liječenja (zdravstvenog djelatnika) na priziv savjesti, dok s druge strane neki autori razmatraju pravo na priziv savjesti kao dio nepovredivog moralnog integriteta. Također ističu da stručnjaci koji upotrebljavaju pravo na priziv savjesti mogu signalizirati sučelje zagovaranja u situacijama etičkih dilema, moralnih dilema i protivljenje usklađivanju s profesionalnim pritiscima koji mogu biti prisutni u hijerarhijskim strukturama unutar zdravstvenih disciplina i organizacija.
Zaključak:
S obzirom na dostupnost malog broja istraživanja prema navedenim kriterijima uključivanja, potrebno je provesti dodatna istraživanja na ovu temu kako bi se točno mogli definirati problemi i dobrobiti koji proizlaze iz prava na priziv savjesti. Uz navedeno, potrebno je definirati i etičke aspekte koji omogućuju uvažavanje prava zdravstvenih djelatnika. S druge strane, suprotno stajalište apsolutno cijeni prava pacijenta u skladu sa zdravljem i moralnom dobrobiti za sve.
Introduction: The use of the right to appeal to conscience of health professionals
is the subject of theoretical, professional and scientific considerations that
question the contradiction between the rights of the patient and the rights of
health professionals. Conscientious objection in health professionals is often
understood as a refusal |
| doi_str_mv | 10.11608/sgnj.26.1.6 |
| format | Article |
| fullrecord | <record><control><sourceid>crossref_hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_256188</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>10_11608_sgnj_26_1_6</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-LOGICAL-c1136-4649ae458739eaf5cb9e095a40a1e9978350c3decd10b956072762d526acff323</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpNkM1KAzEAhIMoWGpvPkAewF3zv8lJpFgVCnpQ8BbSJGuzWzclWRfsyXfwDX0SqyviaYbhmzkMAKcYlRgLJM_zc9eURJS4FAdggiWTRYX40-E_fwxmOTcIIUwZ4oRNwOI-hV0YYDZD43MfYBsd3LlkhtwPvgtr6Bq_MX0XWgM_3z9gzF0cugg3zavLbYTbPRovTsBRbTbZz351Ch4XVw_zm2J5d307v1wWFmMqCiaYMp5xWVHlTc3tSnmkuGHIYK9UJSlHljpvHUYrxQWqSCWI40QYW9eU0Ckoxt11sqbV2xReTHrT0QQ9JjlZv7eacIGl3PNnI29TzDn5-q-Ckf65TX_fponQWAv6BblfYq0</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo?</title><source>Alma/SFX Local Collection</source><creator>Bošković, Sandra ; Spevan, Marija</creator><creatorcontrib>Bošković, Sandra ; Spevan, Marija</creatorcontrib><description>Uvod:
Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih, stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika. Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao uskraćivanje pružanja legalne i profesionalno prihvaćene medicinske usluge ili usluga koje spadaju u opseg njihove profesionalne kompetencije. Međutim, priziv savjesti kao apel vlastitoj savjesti koji traži izuzeće od obavljanja ili neobavljanja neke profesionalne aktivnosti mnogo je širi. Cilj ovog rada je pružiti pregled literature kako bi se utvrdio opseg i sadržaj znanstvenih radova o prizivu savjesti zdravstvenih djelatnika.
Metode:
Pretraživanje literature provedeno je u tri međunarodne baze podataka (Medline, ScienceDirect i Google Scholar) koristeći uključujuće i isključujuće kriterije.
Rezultati:
Pregledom literature zajednički stav autora je da zdravstveni djelatnici imaju pravo na priziv savjesti. Međutim, jasno je vidljiva podijeljenost autora u razmatranju etičkih pitanja prava pacijenta. Naime, jedni navode da skrb za pacijenta apsolutno nadmašuje pravo sudionika liječenja (zdravstvenog djelatnika) na priziv savjesti, dok s druge strane neki autori razmatraju pravo na priziv savjesti kao dio nepovredivog moralnog integriteta. Također ističu da stručnjaci koji upotrebljavaju pravo na priziv savjesti mogu signalizirati sučelje zagovaranja u situacijama etičkih dilema, moralnih dilema i protivljenje usklađivanju s profesionalnim pritiscima koji mogu biti prisutni u hijerarhijskim strukturama unutar zdravstvenih disciplina i organizacija.
Zaključak:
S obzirom na dostupnost malog broja istraživanja prema navedenim kriterijima uključivanja, potrebno je provesti dodatna istraživanja na ovu temu kako bi se točno mogli definirati problemi i dobrobiti koji proizlaze iz prava na priziv savjesti. Uz navedeno, potrebno je definirati i etičke aspekte koji omogućuju uvažavanje prava zdravstvenih djelatnika. S druge strane, suprotno stajalište apsolutno cijeni prava pacijenta u skladu sa zdravljem i moralnom dobrobiti za sve.
Introduction: The use of the right to appeal to conscience of health professionals
is the subject of theoretical, professional and scientific considerations that
question the contradiction between the rights of the patient and the rights of
health professionals. Conscientious objection in health professionals is often
understood as a refusal to provide legal and professionally accepted medical
services or services that fall within the scope of their professional competence.
However, the appeal of conscience as an appeal to one’s own conscience to seek
an exemption from performing some professional activity is much broader. The
aim of this study is a review of the literature to determine the scope and content
of scientific papers on the objection of the conscience of health professionals.
Methods: A literature search was conducted in three international databases
(Medline, ScienceDirect, and Google Scholar) using inclusion and exclusion criteria.
Results: By reviewing the literature, the common position of the authors is that
health professionals have the right to appeal to conscience. However, the division
of authors is clearly visible in the consideration of ethical issues of patients’
rights, stating that patient care absolutely exceeds the right of service providers
(health professionals) to objection conscience. On the other hand, the authors
consider the right to appeal to conscience the right to objection conscience
that can signal an advocacy interface in situations of ethical dilemmas, moral
dilemmas, and opposition to alignment with professional pressures that can be
found in hierarchical structures within health disciplines and organizations.
Conclusion: Given the availability of a small number of studies according to the
above inclusion criteria, it is necessary to conduct additional scientific research
on this topic in order to accurately define the problems and benefits arising
from the right to conscience. In addition, it is necessary to define ethical aspects
that allow respect for the rights of health professionals. On the other hand, the
opposite view absolutely values the rights of the patient in accordance with health
and moral well-being for all</description><identifier>ISSN: 1848-705X</identifier><identifier>ISSN: 1331-7563</identifier><identifier>EISSN: 1848-705X</identifier><identifier>DOI: 10.11608/sgnj.26.1.6</identifier><language>hrv ; eng</language><publisher>Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara</publisher><subject>etika ; priziv savjesti ; stres kod priziva savjesti ; zdravstveni djelatnici</subject><ispartof>Sestrinski glasnik, 2021-04, Vol.26 (1), p.35-40</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed><orcidid>0000-0003-0288-2206 ; 0000-0003-0748-0281</orcidid></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Uhttps://hrcak.srce.hr/logo_broj/20361.jpg</thumbnail><link.rule.ids>230,314,776,780,881,27901,27902</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Bošković, Sandra</creatorcontrib><creatorcontrib>Spevan, Marija</creatorcontrib><title>Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo?</title><title>Sestrinski glasnik</title><description>Uvod:
Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih, stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika. Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao uskraćivanje pružanja legalne i profesionalno prihvaćene medicinske usluge ili usluga koje spadaju u opseg njihove profesionalne kompetencije. Međutim, priziv savjesti kao apel vlastitoj savjesti koji traži izuzeće od obavljanja ili neobavljanja neke profesionalne aktivnosti mnogo je širi. Cilj ovog rada je pružiti pregled literature kako bi se utvrdio opseg i sadržaj znanstvenih radova o prizivu savjesti zdravstvenih djelatnika.
Metode:
Pretraživanje literature provedeno je u tri međunarodne baze podataka (Medline, ScienceDirect i Google Scholar) koristeći uključujuće i isključujuće kriterije.
Rezultati:
Pregledom literature zajednički stav autora je da zdravstveni djelatnici imaju pravo na priziv savjesti. Međutim, jasno je vidljiva podijeljenost autora u razmatranju etičkih pitanja prava pacijenta. Naime, jedni navode da skrb za pacijenta apsolutno nadmašuje pravo sudionika liječenja (zdravstvenog djelatnika) na priziv savjesti, dok s druge strane neki autori razmatraju pravo na priziv savjesti kao dio nepovredivog moralnog integriteta. Također ističu da stručnjaci koji upotrebljavaju pravo na priziv savjesti mogu signalizirati sučelje zagovaranja u situacijama etičkih dilema, moralnih dilema i protivljenje usklađivanju s profesionalnim pritiscima koji mogu biti prisutni u hijerarhijskim strukturama unutar zdravstvenih disciplina i organizacija.
Zaključak:
S obzirom na dostupnost malog broja istraživanja prema navedenim kriterijima uključivanja, potrebno je provesti dodatna istraživanja na ovu temu kako bi se točno mogli definirati problemi i dobrobiti koji proizlaze iz prava na priziv savjesti. Uz navedeno, potrebno je definirati i etičke aspekte koji omogućuju uvažavanje prava zdravstvenih djelatnika. S druge strane, suprotno stajalište apsolutno cijeni prava pacijenta u skladu sa zdravljem i moralnom dobrobiti za sve.
Introduction: The use of the right to appeal to conscience of health professionals
is the subject of theoretical, professional and scientific considerations that
question the contradiction between the rights of the patient and the rights of
health professionals. Conscientious objection in health professionals is often
understood as a refusal to provide legal and professionally accepted medical
services or services that fall within the scope of their professional competence.
However, the appeal of conscience as an appeal to one’s own conscience to seek
an exemption from performing some professional activity is much broader. The
aim of this study is a review of the literature to determine the scope and content
of scientific papers on the objection of the conscience of health professionals.
Methods: A literature search was conducted in three international databases
(Medline, ScienceDirect, and Google Scholar) using inclusion and exclusion criteria.
Results: By reviewing the literature, the common position of the authors is that
health professionals have the right to appeal to conscience. However, the division
of authors is clearly visible in the consideration of ethical issues of patients’
rights, stating that patient care absolutely exceeds the right of service providers
(health professionals) to objection conscience. On the other hand, the authors
consider the right to appeal to conscience the right to objection conscience
that can signal an advocacy interface in situations of ethical dilemmas, moral
dilemmas, and opposition to alignment with professional pressures that can be
found in hierarchical structures within health disciplines and organizations.
Conclusion: Given the availability of a small number of studies according to the
above inclusion criteria, it is necessary to conduct additional scientific research
on this topic in order to accurately define the problems and benefits arising
from the right to conscience. In addition, it is necessary to define ethical aspects
that allow respect for the rights of health professionals. On the other hand, the
opposite view absolutely values the rights of the patient in accordance with health
and moral well-being for all</description><subject>etika</subject><subject>priziv savjesti</subject><subject>stres kod priziva savjesti</subject><subject>zdravstveni djelatnici</subject><issn>1848-705X</issn><issn>1331-7563</issn><issn>1848-705X</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2021</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNpNkM1KAzEAhIMoWGpvPkAewF3zv8lJpFgVCnpQ8BbSJGuzWzclWRfsyXfwDX0SqyviaYbhmzkMAKcYlRgLJM_zc9eURJS4FAdggiWTRYX40-E_fwxmOTcIIUwZ4oRNwOI-hV0YYDZD43MfYBsd3LlkhtwPvgtr6Bq_MX0XWgM_3z9gzF0cugg3zavLbYTbPRovTsBRbTbZz351Ch4XVw_zm2J5d307v1wWFmMqCiaYMp5xWVHlTc3tSnmkuGHIYK9UJSlHljpvHUYrxQWqSCWI40QYW9eU0Ckoxt11sqbV2xReTHrT0QQ9JjlZv7eacIGl3PNnI29TzDn5-q-Ckf65TX_fponQWAv6BblfYq0</recordid><startdate>20210422</startdate><enddate>20210422</enddate><creator>Bošković, Sandra</creator><creator>Spevan, Marija</creator><general>Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara</general><scope>AAYXX</scope><scope>CITATION</scope><scope>VP8</scope><orcidid>https://orcid.org/0000-0003-0288-2206</orcidid><orcidid>https://orcid.org/0000-0003-0748-0281</orcidid></search><sort><creationdate>20210422</creationdate><title>Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo?</title><author>Bošković, Sandra ; Spevan, Marija</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-LOGICAL-c1136-4649ae458739eaf5cb9e095a40a1e9978350c3decd10b956072762d526acff323</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv ; eng</language><creationdate>2021</creationdate><topic>etika</topic><topic>priziv savjesti</topic><topic>stres kod priziva savjesti</topic><topic>zdravstveni djelatnici</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Bošković, Sandra</creatorcontrib><creatorcontrib>Spevan, Marija</creatorcontrib><collection>CrossRef</collection><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection><jtitle>Sestrinski glasnik</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Bošković, Sandra</au><au>Spevan, Marija</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo?</atitle><jtitle>Sestrinski glasnik</jtitle><date>2021-04-22</date><risdate>2021</risdate><volume>26</volume><issue>1</issue><spage>35</spage><epage>40</epage><pages>35-40</pages><issn>1848-705X</issn><issn>1331-7563</issn><eissn>1848-705X</eissn><abstract>Uvod:
Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih, stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika. Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao uskraćivanje pružanja legalne i profesionalno prihvaćene medicinske usluge ili usluga koje spadaju u opseg njihove profesionalne kompetencije. Međutim, priziv savjesti kao apel vlastitoj savjesti koji traži izuzeće od obavljanja ili neobavljanja neke profesionalne aktivnosti mnogo je širi. Cilj ovog rada je pružiti pregled literature kako bi se utvrdio opseg i sadržaj znanstvenih radova o prizivu savjesti zdravstvenih djelatnika.
Metode:
Pretraživanje literature provedeno je u tri međunarodne baze podataka (Medline, ScienceDirect i Google Scholar) koristeći uključujuće i isključujuće kriterije.
Rezultati:
Pregledom literature zajednički stav autora je da zdravstveni djelatnici imaju pravo na priziv savjesti. Međutim, jasno je vidljiva podijeljenost autora u razmatranju etičkih pitanja prava pacijenta. Naime, jedni navode da skrb za pacijenta apsolutno nadmašuje pravo sudionika liječenja (zdravstvenog djelatnika) na priziv savjesti, dok s druge strane neki autori razmatraju pravo na priziv savjesti kao dio nepovredivog moralnog integriteta. Također ističu da stručnjaci koji upotrebljavaju pravo na priziv savjesti mogu signalizirati sučelje zagovaranja u situacijama etičkih dilema, moralnih dilema i protivljenje usklađivanju s profesionalnim pritiscima koji mogu biti prisutni u hijerarhijskim strukturama unutar zdravstvenih disciplina i organizacija.
Zaključak:
S obzirom na dostupnost malog broja istraživanja prema navedenim kriterijima uključivanja, potrebno je provesti dodatna istraživanja na ovu temu kako bi se točno mogli definirati problemi i dobrobiti koji proizlaze iz prava na priziv savjesti. Uz navedeno, potrebno je definirati i etičke aspekte koji omogućuju uvažavanje prava zdravstvenih djelatnika. S druge strane, suprotno stajalište apsolutno cijeni prava pacijenta u skladu sa zdravljem i moralnom dobrobiti za sve.
Introduction: The use of the right to appeal to conscience of health professionals
is the subject of theoretical, professional and scientific considerations that
question the contradiction between the rights of the patient and the rights of
health professionals. Conscientious objection in health professionals is often
understood as a refusal to provide legal and professionally accepted medical
services or services that fall within the scope of their professional competence.
However, the appeal of conscience as an appeal to one’s own conscience to seek
an exemption from performing some professional activity is much broader. The
aim of this study is a review of the literature to determine the scope and content
of scientific papers on the objection of the conscience of health professionals.
Methods: A literature search was conducted in three international databases
(Medline, ScienceDirect, and Google Scholar) using inclusion and exclusion criteria.
Results: By reviewing the literature, the common position of the authors is that
health professionals have the right to appeal to conscience. However, the division
of authors is clearly visible in the consideration of ethical issues of patients’
rights, stating that patient care absolutely exceeds the right of service providers
(health professionals) to objection conscience. On the other hand, the authors
consider the right to appeal to conscience the right to objection conscience
that can signal an advocacy interface in situations of ethical dilemmas, moral
dilemmas, and opposition to alignment with professional pressures that can be
found in hierarchical structures within health disciplines and organizations.
Conclusion: Given the availability of a small number of studies according to the
above inclusion criteria, it is necessary to conduct additional scientific research
on this topic in order to accurately define the problems and benefits arising
from the right to conscience. In addition, it is necessary to define ethical aspects
that allow respect for the rights of health professionals. On the other hand, the
opposite view absolutely values the rights of the patient in accordance with health
and moral well-being for all</abstract><pub>Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara</pub><doi>10.11608/sgnj.26.1.6</doi><tpages>6</tpages><orcidid>https://orcid.org/0000-0003-0288-2206</orcidid><orcidid>https://orcid.org/0000-0003-0748-0281</orcidid><oa>free_for_read</oa></addata></record> |
| fulltext | fulltext |
| identifier | ISSN: 1848-705X |
| ispartof | Sestrinski glasnik, 2021-04, Vol.26 (1), p.35-40 |
| issn | 1848-705X 1331-7563 1848-705X |
| language | hrv ; eng |
| recordid | cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_256188 |
| source | Alma/SFX Local Collection |
| subjects | etika priziv savjesti stres kod priziva savjesti zdravstveni djelatnici |
| title | Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo? |
| url | https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-02-04T18%3A33%3A12IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-crossref_hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=Priziv%20savjesti%20kod%20zdravstvenih%20djelatnika%20%E2%80%93%20osnovno%20ljudsko%20pravo?&rft.jtitle=Sestrinski%20glasnik&rft.au=Bo%C5%A1kovi%C4%87,%20Sandra&rft.date=2021-04-22&rft.volume=26&rft.issue=1&rft.spage=35&rft.epage=40&rft.pages=35-40&rft.issn=1848-705X&rft.eissn=1848-705X&rft_id=info:doi/10.11608/sgnj.26.1.6&rft_dat=%3Ccrossref_hrcak%3E10_11608_sgnj_26_1_6%3C/crossref_hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true |