Detekcija kravljeg imunoglobulina G (lgG) kao parametra patvorenja kozjeg i ovčjeg mlijeka i mliječnih proizvoda

Patvorenje prehrambenih proizvoda podrazumijeva zamjenu i/ili dodavanje nekog sastojka proizvodu protiv zakonskih odredbi, što nekim proizvođačima donosi financijsku dobit. Patvorenjem se mijenjaju svojstva i zdravstvena sigurnost izvornog proizvoda, čime se može nanijeti šteta potrošačima. Miješanj...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Veterinarska stanica 2021-04, Vol.52 (5), p.545-552
Hauptverfasser: Fazlović, Neira, Kapo, Naida, Mujezinovć, Indira, Članjak-Kudra, Enida, Smajlović, Muhamed, Dragičević, Mladen, Smajlović, Ahmed
Format: Artikel
Sprache:eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
container_end_page 552
container_issue 5
container_start_page 545
container_title Veterinarska stanica
container_volume 52
creator Fazlović, Neira
Kapo, Naida
Mujezinovć, Indira
Članjak-Kudra, Enida
Smajlović, Muhamed
Dragičević, Mladen
Smajlović, Ahmed
description Patvorenje prehrambenih proizvoda podrazumijeva zamjenu i/ili dodavanje nekog sastojka proizvodu protiv zakonskih odredbi, što nekim proizvođačima donosi financijsku dobit. Patvorenjem se mijenjaju svojstva i zdravstvena sigurnost izvornog proizvoda, čime se može nanijeti šteta potrošačima. Miješanje različitih vrsta mlijeka zakonski je dopušteno, a ponekad zbog svojstava proizvoda i poželjno. Međutim, problem nastaje kada konačni proizvod nije deklariran kao proizvod sastavljen od više vrsta mlijeka. Dodavanje nedeklariranih vrsta mlijeka npr. dodavanje kravljeg mlijeka, kao jeftinijeg, u ovčje i kozje mlijeko i njihove proizvode je najčešći način patvorenja mlijeka. U cilju izbjegavanja nedeklariranog dodavanja kravljeg mlijeka te zaštite potrošača, danas je sve češća praksa provjere autentičnosti proizvoda ispitivanjem njihovog sastava. Većina metoda za identifikaciju autentičnosti mliječnih proizvoda zasniva se na analizi glavnih proteina mlijeka pa se uglavnom koriste elektroforetske, kromatografske, spektroskopske i imunokemijske metode. Analitičke metode koje se zasnivaju na analizi proteina sirutke pouzdane su i točne za analizu mlijeka i sira koji nisu termički obrađeni, dok za termički obrađeno mlijeko i sir treba izabrati metode koje se zasnivaju na analizi kazeina. U našem radu je primijenjena i ispitana pouzdanost ELISA metoda za dokazivanje kravljeg imunoglobulin G (IgG) na mješavinama različitih vrsta mlijeka u eksperimentalnim uvjetima, nakon čega smo pokušali ustvrditi stvarno stanje na tržištu BiH u pogledu sadržaja nedeklariranih vrsta mlijeka, u uzorcima ovčjeg i kozjeg mlijeka i mliječnih proizvoda na prisustvo kravljeg imunoglobulin G (IgG) kao parametra patvorenja istih. Uočeno je prisustvo kravljeg mlijeka skoro u polovini uzoraka kozjeg i ovčjeg mlijeka te u proizvodima od ovih vrsta mlijeka, a najveći broj pozitivnih uzoraka na prisustvo kravljeg mlijeka uočeno je u proizvodima od ovčjeg mlijeka. The most common method of milk adulteration is the addition of undeclared types of milk, such as cow’s milk (due to its lower cost) to sheep and goat milk and milk products. In order to avoid the undeclared addition of cow’s milk and improve consumer protection, it is common practice to check the authenticity of a product by examining its contents. For the purposes of this study, the ELISA method was applied and tested to detect cow immunoglobulin G (IgG) in mixtures of various types of milk under experimental conditions. Following this,
doi_str_mv 10.46419/vs.52.5.7
format Article
fullrecord <record><control><sourceid>crossref_hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_248799</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>10_46419_vs_52_5_7</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-LOGICAL-c1797-6189277db459e5d81174afc77f5b6c32e756f258be8f08fe97c33f53d8e2672b3</originalsourceid><addsrcrecordid>eNo9kM1KAzEUhYMoWGo3PkGWKsyYn8kkWUrVKghudB0ymaSd35SkHbDv0Lfqgzltxbu5H4dzLpwLwC1GaZZnWD4OMWUkZSm_ABMsMplgzNElmCDKUMJxJq_BLMYajSMQ4jSfgPBsN7YxVa1hE_TQ1nYJq27b-2Xri21b9Rou4F27XNzDRnu41kF3dhP0SJvBB9sfg353ikE_HPZH6tqqto0elRMd9n21guvgq93gS30Drpxuo5397Sn4fn35mr8lH5-L9_nTR2IwlzzJsZCE87LImLSsFGOXTDvDuWNFbiixnOWOMFFY4ZBwVnJDqWO0FJbknBR0CpLz3VUwulHrUHU6_CivK3VWYjB2REUywaUc_Q9nvwk-xmDdfwQjdXqwGqJiRDHF6S-x43D1</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Detekcija kravljeg imunoglobulina G (lgG) kao parametra patvorenja kozjeg i ovčjeg mlijeka i mliječnih proizvoda</title><source>Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals</source><creator>Fazlović, Neira ; Kapo, Naida ; Mujezinovć, Indira ; Članjak-Kudra, Enida ; Smajlović, Muhamed ; Dragičević, Mladen ; Smajlović, Ahmed</creator><creatorcontrib>Fazlović, Neira ; Kapo, Naida ; Mujezinovć, Indira ; Članjak-Kudra, Enida ; Smajlović, Muhamed ; Dragičević, Mladen ; Smajlović, Ahmed</creatorcontrib><description>Patvorenje prehrambenih proizvoda podrazumijeva zamjenu i/ili dodavanje nekog sastojka proizvodu protiv zakonskih odredbi, što nekim proizvođačima donosi financijsku dobit. Patvorenjem se mijenjaju svojstva i zdravstvena sigurnost izvornog proizvoda, čime se može nanijeti šteta potrošačima. Miješanje različitih vrsta mlijeka zakonski je dopušteno, a ponekad zbog svojstava proizvoda i poželjno. Međutim, problem nastaje kada konačni proizvod nije deklariran kao proizvod sastavljen od više vrsta mlijeka. Dodavanje nedeklariranih vrsta mlijeka npr. dodavanje kravljeg mlijeka, kao jeftinijeg, u ovčje i kozje mlijeko i njihove proizvode je najčešći način patvorenja mlijeka. U cilju izbjegavanja nedeklariranog dodavanja kravljeg mlijeka te zaštite potrošača, danas je sve češća praksa provjere autentičnosti proizvoda ispitivanjem njihovog sastava. Većina metoda za identifikaciju autentičnosti mliječnih proizvoda zasniva se na analizi glavnih proteina mlijeka pa se uglavnom koriste elektroforetske, kromatografske, spektroskopske i imunokemijske metode. Analitičke metode koje se zasnivaju na analizi proteina sirutke pouzdane su i točne za analizu mlijeka i sira koji nisu termički obrađeni, dok za termički obrađeno mlijeko i sir treba izabrati metode koje se zasnivaju na analizi kazeina. U našem radu je primijenjena i ispitana pouzdanost ELISA metoda za dokazivanje kravljeg imunoglobulin G (IgG) na mješavinama različitih vrsta mlijeka u eksperimentalnim uvjetima, nakon čega smo pokušali ustvrditi stvarno stanje na tržištu BiH u pogledu sadržaja nedeklariranih vrsta mlijeka, u uzorcima ovčjeg i kozjeg mlijeka i mliječnih proizvoda na prisustvo kravljeg imunoglobulin G (IgG) kao parametra patvorenja istih. Uočeno je prisustvo kravljeg mlijeka skoro u polovini uzoraka kozjeg i ovčjeg mlijeka te u proizvodima od ovih vrsta mlijeka, a najveći broj pozitivnih uzoraka na prisustvo kravljeg mlijeka uočeno je u proizvodima od ovčjeg mlijeka. The most common method of milk adulteration is the addition of undeclared types of milk, such as cow’s milk (due to its lower cost) to sheep and goat milk and milk products. In order to avoid the undeclared addition of cow’s milk and improve consumer protection, it is common practice to check the authenticity of a product by examining its contents. For the purposes of this study, the ELISA method was applied and tested to detect cow immunoglobulin G (IgG) in mixtures of various types of milk under experimental conditions. Following this, we aimed to determine the current situation on the BiH market in terms of content of undeclared milk types, by detecting the presence of cow immunoglobulin G (IgG) as a parameter of adulteration in samples of sheep and goat milk and milk products. We established that cow’s milk was present in almost half of the tested samples of goat and sheep milk and their products, while the highest number of positive samples of the presence of cow’s milk was found in sheep milk products.</description><identifier>ISSN: 0350-7149</identifier><identifier>EISSN: 1849-1170</identifier><identifier>DOI: 10.46419/vs.52.5.7</identifier><language>eng</language><publisher>Hrvatski veterinarski institut</publisher><subject>adulteration ; ELISA ; milk ; mlijeko ; patvorenje</subject><ispartof>Veterinarska stanica, 2021-04, Vol.52 (5), p.545-552</ispartof><lds50>peer_reviewed</lds50><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>230,314,776,780,881,27901,27902</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Fazlović, Neira</creatorcontrib><creatorcontrib>Kapo, Naida</creatorcontrib><creatorcontrib>Mujezinovć, Indira</creatorcontrib><creatorcontrib>Članjak-Kudra, Enida</creatorcontrib><creatorcontrib>Smajlović, Muhamed</creatorcontrib><creatorcontrib>Dragičević, Mladen</creatorcontrib><creatorcontrib>Smajlović, Ahmed</creatorcontrib><title>Detekcija kravljeg imunoglobulina G (lgG) kao parametra patvorenja kozjeg i ovčjeg mlijeka i mliječnih proizvoda</title><title>Veterinarska stanica</title><description>Patvorenje prehrambenih proizvoda podrazumijeva zamjenu i/ili dodavanje nekog sastojka proizvodu protiv zakonskih odredbi, što nekim proizvođačima donosi financijsku dobit. Patvorenjem se mijenjaju svojstva i zdravstvena sigurnost izvornog proizvoda, čime se može nanijeti šteta potrošačima. Miješanje različitih vrsta mlijeka zakonski je dopušteno, a ponekad zbog svojstava proizvoda i poželjno. Međutim, problem nastaje kada konačni proizvod nije deklariran kao proizvod sastavljen od više vrsta mlijeka. Dodavanje nedeklariranih vrsta mlijeka npr. dodavanje kravljeg mlijeka, kao jeftinijeg, u ovčje i kozje mlijeko i njihove proizvode je najčešći način patvorenja mlijeka. U cilju izbjegavanja nedeklariranog dodavanja kravljeg mlijeka te zaštite potrošača, danas je sve češća praksa provjere autentičnosti proizvoda ispitivanjem njihovog sastava. Većina metoda za identifikaciju autentičnosti mliječnih proizvoda zasniva se na analizi glavnih proteina mlijeka pa se uglavnom koriste elektroforetske, kromatografske, spektroskopske i imunokemijske metode. Analitičke metode koje se zasnivaju na analizi proteina sirutke pouzdane su i točne za analizu mlijeka i sira koji nisu termički obrađeni, dok za termički obrađeno mlijeko i sir treba izabrati metode koje se zasnivaju na analizi kazeina. U našem radu je primijenjena i ispitana pouzdanost ELISA metoda za dokazivanje kravljeg imunoglobulin G (IgG) na mješavinama različitih vrsta mlijeka u eksperimentalnim uvjetima, nakon čega smo pokušali ustvrditi stvarno stanje na tržištu BiH u pogledu sadržaja nedeklariranih vrsta mlijeka, u uzorcima ovčjeg i kozjeg mlijeka i mliječnih proizvoda na prisustvo kravljeg imunoglobulin G (IgG) kao parametra patvorenja istih. Uočeno je prisustvo kravljeg mlijeka skoro u polovini uzoraka kozjeg i ovčjeg mlijeka te u proizvodima od ovih vrsta mlijeka, a najveći broj pozitivnih uzoraka na prisustvo kravljeg mlijeka uočeno je u proizvodima od ovčjeg mlijeka. The most common method of milk adulteration is the addition of undeclared types of milk, such as cow’s milk (due to its lower cost) to sheep and goat milk and milk products. In order to avoid the undeclared addition of cow’s milk and improve consumer protection, it is common practice to check the authenticity of a product by examining its contents. For the purposes of this study, the ELISA method was applied and tested to detect cow immunoglobulin G (IgG) in mixtures of various types of milk under experimental conditions. Following this, we aimed to determine the current situation on the BiH market in terms of content of undeclared milk types, by detecting the presence of cow immunoglobulin G (IgG) as a parameter of adulteration in samples of sheep and goat milk and milk products. We established that cow’s milk was present in almost half of the tested samples of goat and sheep milk and their products, while the highest number of positive samples of the presence of cow’s milk was found in sheep milk products.</description><subject>adulteration</subject><subject>ELISA</subject><subject>milk</subject><subject>mlijeko</subject><subject>patvorenje</subject><issn>0350-7149</issn><issn>1849-1170</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2021</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNo9kM1KAzEUhYMoWGo3PkGWKsyYn8kkWUrVKghudB0ymaSd35SkHbDv0Lfqgzltxbu5H4dzLpwLwC1GaZZnWD4OMWUkZSm_ABMsMplgzNElmCDKUMJxJq_BLMYajSMQ4jSfgPBsN7YxVa1hE_TQ1nYJq27b-2Xri21b9Rou4F27XNzDRnu41kF3dhP0SJvBB9sfg353ikE_HPZH6tqqto0elRMd9n21guvgq93gS30Drpxuo5397Sn4fn35mr8lH5-L9_nTR2IwlzzJsZCE87LImLSsFGOXTDvDuWNFbiixnOWOMFFY4ZBwVnJDqWO0FJbknBR0CpLz3VUwulHrUHU6_CivK3VWYjB2REUywaUc_Q9nvwk-xmDdfwQjdXqwGqJiRDHF6S-x43D1</recordid><startdate>20210419</startdate><enddate>20210419</enddate><creator>Fazlović, Neira</creator><creator>Kapo, Naida</creator><creator>Mujezinovć, Indira</creator><creator>Članjak-Kudra, Enida</creator><creator>Smajlović, Muhamed</creator><creator>Dragičević, Mladen</creator><creator>Smajlović, Ahmed</creator><general>Hrvatski veterinarski institut</general><scope>AAYXX</scope><scope>CITATION</scope><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20210419</creationdate><title>Detekcija kravljeg imunoglobulina G (lgG) kao parametra patvorenja kozjeg i ovčjeg mlijeka i mliječnih proizvoda</title><author>Fazlović, Neira ; Kapo, Naida ; Mujezinovć, Indira ; Članjak-Kudra, Enida ; Smajlović, Muhamed ; Dragičević, Mladen ; Smajlović, Ahmed</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-LOGICAL-c1797-6189277db459e5d81174afc77f5b6c32e756f258be8f08fe97c33f53d8e2672b3</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>eng</language><creationdate>2021</creationdate><topic>adulteration</topic><topic>ELISA</topic><topic>milk</topic><topic>mlijeko</topic><topic>patvorenje</topic><toplevel>peer_reviewed</toplevel><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Fazlović, Neira</creatorcontrib><creatorcontrib>Kapo, Naida</creatorcontrib><creatorcontrib>Mujezinovć, Indira</creatorcontrib><creatorcontrib>Članjak-Kudra, Enida</creatorcontrib><creatorcontrib>Smajlović, Muhamed</creatorcontrib><creatorcontrib>Dragičević, Mladen</creatorcontrib><creatorcontrib>Smajlović, Ahmed</creatorcontrib><collection>CrossRef</collection><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection><jtitle>Veterinarska stanica</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Fazlović, Neira</au><au>Kapo, Naida</au><au>Mujezinovć, Indira</au><au>Članjak-Kudra, Enida</au><au>Smajlović, Muhamed</au><au>Dragičević, Mladen</au><au>Smajlović, Ahmed</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>Detekcija kravljeg imunoglobulina G (lgG) kao parametra patvorenja kozjeg i ovčjeg mlijeka i mliječnih proizvoda</atitle><jtitle>Veterinarska stanica</jtitle><date>2021-04-19</date><risdate>2021</risdate><volume>52</volume><issue>5</issue><spage>545</spage><epage>552</epage><pages>545-552</pages><issn>0350-7149</issn><eissn>1849-1170</eissn><abstract>Patvorenje prehrambenih proizvoda podrazumijeva zamjenu i/ili dodavanje nekog sastojka proizvodu protiv zakonskih odredbi, što nekim proizvođačima donosi financijsku dobit. Patvorenjem se mijenjaju svojstva i zdravstvena sigurnost izvornog proizvoda, čime se može nanijeti šteta potrošačima. Miješanje različitih vrsta mlijeka zakonski je dopušteno, a ponekad zbog svojstava proizvoda i poželjno. Međutim, problem nastaje kada konačni proizvod nije deklariran kao proizvod sastavljen od više vrsta mlijeka. Dodavanje nedeklariranih vrsta mlijeka npr. dodavanje kravljeg mlijeka, kao jeftinijeg, u ovčje i kozje mlijeko i njihove proizvode je najčešći način patvorenja mlijeka. U cilju izbjegavanja nedeklariranog dodavanja kravljeg mlijeka te zaštite potrošača, danas je sve češća praksa provjere autentičnosti proizvoda ispitivanjem njihovog sastava. Većina metoda za identifikaciju autentičnosti mliječnih proizvoda zasniva se na analizi glavnih proteina mlijeka pa se uglavnom koriste elektroforetske, kromatografske, spektroskopske i imunokemijske metode. Analitičke metode koje se zasnivaju na analizi proteina sirutke pouzdane su i točne za analizu mlijeka i sira koji nisu termički obrađeni, dok za termički obrađeno mlijeko i sir treba izabrati metode koje se zasnivaju na analizi kazeina. U našem radu je primijenjena i ispitana pouzdanost ELISA metoda za dokazivanje kravljeg imunoglobulin G (IgG) na mješavinama različitih vrsta mlijeka u eksperimentalnim uvjetima, nakon čega smo pokušali ustvrditi stvarno stanje na tržištu BiH u pogledu sadržaja nedeklariranih vrsta mlijeka, u uzorcima ovčjeg i kozjeg mlijeka i mliječnih proizvoda na prisustvo kravljeg imunoglobulin G (IgG) kao parametra patvorenja istih. Uočeno je prisustvo kravljeg mlijeka skoro u polovini uzoraka kozjeg i ovčjeg mlijeka te u proizvodima od ovih vrsta mlijeka, a najveći broj pozitivnih uzoraka na prisustvo kravljeg mlijeka uočeno je u proizvodima od ovčjeg mlijeka. The most common method of milk adulteration is the addition of undeclared types of milk, such as cow’s milk (due to its lower cost) to sheep and goat milk and milk products. In order to avoid the undeclared addition of cow’s milk and improve consumer protection, it is common practice to check the authenticity of a product by examining its contents. For the purposes of this study, the ELISA method was applied and tested to detect cow immunoglobulin G (IgG) in mixtures of various types of milk under experimental conditions. Following this, we aimed to determine the current situation on the BiH market in terms of content of undeclared milk types, by detecting the presence of cow immunoglobulin G (IgG) as a parameter of adulteration in samples of sheep and goat milk and milk products. We established that cow’s milk was present in almost half of the tested samples of goat and sheep milk and their products, while the highest number of positive samples of the presence of cow’s milk was found in sheep milk products.</abstract><pub>Hrvatski veterinarski institut</pub><doi>10.46419/vs.52.5.7</doi><tpages>8</tpages><oa>free_for_read</oa></addata></record>
fulltext fulltext
identifier ISSN: 0350-7149
ispartof Veterinarska stanica, 2021-04, Vol.52 (5), p.545-552
issn 0350-7149
1849-1170
language eng
recordid cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_248799
source Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals
subjects adulteration
ELISA
milk
mlijeko
patvorenje
title Detekcija kravljeg imunoglobulina G (lgG) kao parametra patvorenja kozjeg i ovčjeg mlijeka i mliječnih proizvoda
url https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-02-13T09%3A03%3A15IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-crossref_hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=Detekcija%20kravljeg%20imunoglobulina%20G%20(lgG)%20kao%20parametra%20patvorenja%20kozjeg%20i%20ov%C4%8Djeg%20mlijeka%20i%20mlije%C4%8Dnih%20proizvoda&rft.jtitle=Veterinarska%20stanica&rft.au=Fazlovi%C4%87,%20Neira&rft.date=2021-04-19&rft.volume=52&rft.issue=5&rft.spage=545&rft.epage=552&rft.pages=545-552&rft.issn=0350-7149&rft.eissn=1849-1170&rft_id=info:doi/10.46419/vs.52.5.7&rft_dat=%3Ccrossref_hrcak%3E10_46419_vs_52_5_7%3C/crossref_hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true