PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI
U radu se opisuje povijesni razvoj korištenja snage vjetra za plovidbu pomoću jedrenjaka, pumpanje vode i mljevenje žitarica, od antičkih vremena do danas. Tek je u drugoj polovici 19. stoljeća sagrađen određeni broj vjetroelektrana u SAD i sjevernoj Europi koje su služile za rasvjetu, no ubrzo su p...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Hrvatski meteorološki časopis 2019, Vol.53 (53), p.55 |
---|---|
1. Verfasser: | |
Format: | Web Resource |
Sprache: | hrv |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
container_end_page | |
---|---|
container_issue | 53 |
container_start_page | 55 |
container_title | Hrvatski meteorološki časopis |
container_volume | 53 |
creator | PANDŽIĆ, KREŠO |
description | U radu se opisuje povijesni razvoj korištenja snage vjetra za plovidbu pomoću jedrenjaka, pumpanje vode i mljevenje žitarica, od antičkih vremena do danas. Tek je u drugoj polovici 19. stoljeća sagrađen određeni broj vjetroelektrana u SAD i sjevernoj Europi koje su služile za rasvjetu, no ubrzo su prestale s radom. Poslije naftne krize 1970-ih u SAD započinje izgradnja vjetroelekrana, osobito u Kaliforniji, a zatim je težište te gradnje prešlo u sjevernu i zapadnu Europu, 1990-ih. U Hrvatskoj taj proces intezivnije započinje 2007. godine poslije uređenja odgovarajuće zakonske regulative te usklađivanja propisa s Europskom unijom pa se u današnje vrijeme oko 10 % energije u Hrvatskoj proizvodi korištenjem obnovljivih izvora, većinom od vjetra. Prikazan je postupak procjene energije vjetra na osnovi raspoloživih opažanja vjetra na klimatološkoj postaji Imotski za razdoblje 1996∑2015. Ekstrapolirane su brzine vjetra s referentne razine 10 m na 50 m i 100 m visine korištenjem logaritamskog zakona promjene vjetra visinom te visine hrapavosti 0.4 m za niske objekte u okolišu meteorološke postaje Imotski. Procjena snage vjetra na temelju raspoloživih i izračunatih podataka smatra se preliminarnom procjenom te su raspoloživi rezultati samo orijentacijskoga tipa. Rezultati sugeriraju da postoji potreba za dodatnim mjerenjima u trajanju najmanje dvije godine na visinama između 10 m i 100 m na mikrolokaciji potencijalne vjetroelektrane. Osobito je naglašena komplementarnost upotrebe srednjeg godišnjeg hoda te međugodišnja promjena brzine vjetra za planiranje gospodarenja potencijalnim elektranama na području klimatološke postaje Imotski. |
format | Web Resource |
fullrecord | <record><control><sourceid>hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_231268</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>oai_hrcak_srce_hr_231268</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_2312683</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpjYuA0tDCx1DUwNzBgAbKNjQ10DQwsjDkYeIuLM5MMjEyNjYyNDIw4GQICglx9PH09_RyD_BwVAoL8nb1cgQxXP9cgd08vV4UwL9eQIEcFkJy_S1DokR6vUAVvoAbHEH8f_6MLvF2B4sEhjkCVnr7-IcHenjwMrGmJOcWpvFCam0HXzTXE2UM3oyg5MTu-oCgzN7GoMj4_MTMeIlJclJwKZMYbGRsamVkYk6oeABy0RBU</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>web_resource</recordtype></control><display><type>web_resource</type><title>PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI</title><source>EZB-FREE-00999 freely available EZB journals</source><creator>PANDŽIĆ, KREŠO</creator><creatorcontrib>PANDŽIĆ, KREŠO</creatorcontrib><description>U radu se opisuje povijesni razvoj korištenja snage vjetra za plovidbu pomoću jedrenjaka, pumpanje vode i mljevenje žitarica, od antičkih vremena do danas. Tek je u drugoj polovici 19. stoljeća sagrađen određeni broj vjetroelektrana u SAD i sjevernoj Europi koje su služile za rasvjetu, no ubrzo su prestale s radom. Poslije naftne krize 1970-ih u SAD započinje izgradnja vjetroelekrana, osobito u Kaliforniji, a zatim je težište te gradnje prešlo u sjevernu i zapadnu Europu, 1990-ih. U Hrvatskoj taj proces intezivnije započinje 2007. godine poslije uređenja odgovarajuće zakonske regulative te usklađivanja propisa s Europskom unijom pa se u današnje vrijeme oko 10 % energije u Hrvatskoj proizvodi korištenjem obnovljivih izvora, većinom od vjetra. Prikazan je postupak procjene energije vjetra na osnovi raspoloživih opažanja vjetra na klimatološkoj postaji Imotski za razdoblje 1996∑2015. Ekstrapolirane su brzine vjetra s referentne razine 10 m na 50 m i 100 m visine korištenjem logaritamskog zakona promjene vjetra visinom te visine hrapavosti 0.4 m za niske objekte u okolišu meteorološke postaje Imotski. Procjena snage vjetra na temelju raspoloživih i izračunatih podataka smatra se preliminarnom procjenom te su raspoloživi rezultati samo orijentacijskoga tipa. Rezultati sugeriraju da postoji potreba za dodatnim mjerenjima u trajanju najmanje dvije godine na visinama između 10 m i 100 m na mikrolokaciji potencijalne vjetroelektrane. Osobito je naglašena komplementarnost upotrebe srednjeg godišnjeg hoda te međugodišnja promjena brzine vjetra za planiranje gospodarenja potencijalnim elektranama na području klimatološke postaje Imotski.</description><identifier>ISSN: 1330-0083</identifier><identifier>EISSN: 1849-0700</identifier><identifier>CODEN: HMCAE7</identifier><language>hrv</language><publisher>Hrvatsko meteorološko društvo</publisher><subject>energija ; Imotski ; vjetar ; vjetroektrane</subject><ispartof>Hrvatski meteorološki časopis, 2019, Vol.53 (53), p.55</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Uhttps://hrcak.srce.hr/logo_broj/18448.jpg</thumbnail><link.rule.ids>230,780,784,885</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>PANDŽIĆ, KREŠO</creatorcontrib><title>PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI</title><title>Hrvatski meteorološki časopis</title><description>U radu se opisuje povijesni razvoj korištenja snage vjetra za plovidbu pomoću jedrenjaka, pumpanje vode i mljevenje žitarica, od antičkih vremena do danas. Tek je u drugoj polovici 19. stoljeća sagrađen određeni broj vjetroelektrana u SAD i sjevernoj Europi koje su služile za rasvjetu, no ubrzo su prestale s radom. Poslije naftne krize 1970-ih u SAD započinje izgradnja vjetroelekrana, osobito u Kaliforniji, a zatim je težište te gradnje prešlo u sjevernu i zapadnu Europu, 1990-ih. U Hrvatskoj taj proces intezivnije započinje 2007. godine poslije uređenja odgovarajuće zakonske regulative te usklađivanja propisa s Europskom unijom pa se u današnje vrijeme oko 10 % energije u Hrvatskoj proizvodi korištenjem obnovljivih izvora, većinom od vjetra. Prikazan je postupak procjene energije vjetra na osnovi raspoloživih opažanja vjetra na klimatološkoj postaji Imotski za razdoblje 1996∑2015. Ekstrapolirane su brzine vjetra s referentne razine 10 m na 50 m i 100 m visine korištenjem logaritamskog zakona promjene vjetra visinom te visine hrapavosti 0.4 m za niske objekte u okolišu meteorološke postaje Imotski. Procjena snage vjetra na temelju raspoloživih i izračunatih podataka smatra se preliminarnom procjenom te su raspoloživi rezultati samo orijentacijskoga tipa. Rezultati sugeriraju da postoji potreba za dodatnim mjerenjima u trajanju najmanje dvije godine na visinama između 10 m i 100 m na mikrolokaciji potencijalne vjetroelektrane. Osobito je naglašena komplementarnost upotrebe srednjeg godišnjeg hoda te međugodišnja promjena brzine vjetra za planiranje gospodarenja potencijalnim elektranama na području klimatološke postaje Imotski.</description><subject>energija</subject><subject>Imotski</subject><subject>vjetar</subject><subject>vjetroektrane</subject><issn>1330-0083</issn><issn>1849-0700</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>web_resource</rsrctype><creationdate>2019</creationdate><recordtype>web_resource</recordtype><recordid>eNpjYuA0tDCx1DUwNzBgAbKNjQ10DQwsjDkYeIuLM5MMjEyNjYyNDIw4GQICglx9PH09_RyD_BwVAoL8nb1cgQxXP9cgd08vV4UwL9eQIEcFkJy_S1DokR6vUAVvoAbHEH8f_6MLvF2B4sEhjkCVnr7-IcHenjwMrGmJOcWpvFCam0HXzTXE2UM3oyg5MTu-oCgzN7GoMj4_MTMeIlJclJwKZMYbGRsamVkYk6oeABy0RBU</recordid><startdate>20191226</startdate><enddate>20191226</enddate><creator>PANDŽIĆ, KREŠO</creator><general>Hrvatsko meteorološko društvo</general><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20191226</creationdate><title>PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI</title><author>PANDŽIĆ, KREŠO</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_2312683</frbrgroupid><rsrctype>web_resources</rsrctype><prefilter>web_resources</prefilter><language>hrv</language><creationdate>2019</creationdate><topic>energija</topic><topic>Imotski</topic><topic>vjetar</topic><topic>vjetroektrane</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>PANDŽIĆ, KREŠO</creatorcontrib><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>PANDŽIĆ, KREŠO</au><format>book</format><genre>unknown</genre><ristype>GEN</ristype><atitle>PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI</atitle><jtitle>Hrvatski meteorološki časopis</jtitle><date>2019-12-26</date><risdate>2019</risdate><volume>53</volume><issue>53</issue><spage>55</spage><pages>55-</pages><issn>1330-0083</issn><eissn>1849-0700</eissn><coden>HMCAE7</coden><abstract>U radu se opisuje povijesni razvoj korištenja snage vjetra za plovidbu pomoću jedrenjaka, pumpanje vode i mljevenje žitarica, od antičkih vremena do danas. Tek je u drugoj polovici 19. stoljeća sagrađen određeni broj vjetroelektrana u SAD i sjevernoj Europi koje su služile za rasvjetu, no ubrzo su prestale s radom. Poslije naftne krize 1970-ih u SAD započinje izgradnja vjetroelekrana, osobito u Kaliforniji, a zatim je težište te gradnje prešlo u sjevernu i zapadnu Europu, 1990-ih. U Hrvatskoj taj proces intezivnije započinje 2007. godine poslije uređenja odgovarajuće zakonske regulative te usklađivanja propisa s Europskom unijom pa se u današnje vrijeme oko 10 % energije u Hrvatskoj proizvodi korištenjem obnovljivih izvora, većinom od vjetra. Prikazan je postupak procjene energije vjetra na osnovi raspoloživih opažanja vjetra na klimatološkoj postaji Imotski za razdoblje 1996∑2015. Ekstrapolirane su brzine vjetra s referentne razine 10 m na 50 m i 100 m visine korištenjem logaritamskog zakona promjene vjetra visinom te visine hrapavosti 0.4 m za niske objekte u okolišu meteorološke postaje Imotski. Procjena snage vjetra na temelju raspoloživih i izračunatih podataka smatra se preliminarnom procjenom te su raspoloživi rezultati samo orijentacijskoga tipa. Rezultati sugeriraju da postoji potreba za dodatnim mjerenjima u trajanju najmanje dvije godine na visinama između 10 m i 100 m na mikrolokaciji potencijalne vjetroelektrane. Osobito je naglašena komplementarnost upotrebe srednjeg godišnjeg hoda te međugodišnja promjena brzine vjetra za planiranje gospodarenja potencijalnim elektranama na području klimatološke postaje Imotski.</abstract><pub>Hrvatsko meteorološko društvo</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record> |
fulltext | fulltext |
identifier | ISSN: 1330-0083 |
ispartof | Hrvatski meteorološki časopis, 2019, Vol.53 (53), p.55 |
issn | 1330-0083 1849-0700 |
language | hrv |
recordid | cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_231268 |
source | EZB-FREE-00999 freely available EZB journals |
subjects | energija Imotski vjetar vjetroektrane |
title | PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI |
url | https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2024-12-26T14%3A31%3A03IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:book&rft.genre=unknown&rft.atitle=PRELIMINARNA%20PROCJENA%20ENERGIJE%20VJETRA%20NA%20PODRU%C4%8CJU%20KLIMATOLO%C5%A0KE%20POSTAJE%20IMOTSKI&rft.jtitle=Hrvatski%20meteorolo%C5%A1ki%20%C4%8Dasopis&rft.au=PAND%C5%BDI%C4%86,%20KRE%C5%A0O&rft.date=2019-12-26&rft.volume=53&rft.issue=53&rft.spage=55&rft.pages=55-&rft.issn=1330-0083&rft.eissn=1849-0700&rft.coden=HMCAE7&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Chrcak%3Eoai_hrcak_srce_hr_231268%3C/hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true |