Slušno procesiranje kod djece s jezičnim teškoćama
Slušno procesiranje je sustav procesa koji uključuje aktivno i pasivno zamjećivanje, praćenje, diskriminiranje, identificiranje akustičkog signala; transformiranje i kontinuirani prijenos informacija kroz periferni i središnji živčani sustav te filtriranje, sortiranje i kombiniranje istih na primjer...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2014-12, Vol.50 (2), p.80 |
---|---|
Hauptverfasser: | , , |
Format: | Artikel |
Sprache: | hrv ; eng |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | Slušno procesiranje je sustav procesa koji uključuje aktivno i pasivno zamjećivanje, praćenje, diskriminiranje, identificiranje akustičkog signala; transformiranje i kontinuirani prijenos informacija kroz periferni i središnji živčani sustav te filtriranje, sortiranje i kombiniranje istih na primjerenu perceptivnu i konceptualnu razinu. Poremećaj slušnog procesiranja podrazumijeva otežanu interpretaciju govornog zvuka unatoč urednom sluhu i urednom kognitivnom funkcioniranju. Jezične teškoće uključuju kašnjenje u jezičnom razvoju i lošije jezične vještine unatoč urednim spoznajnim sposobnostima, odsustvu neuroloških, motoričkih i senzoričkih oštećenja. Cilj rada bio je ispitati sposobnost slušnog procesiranja jezičnih elemenata kod djece s jezičnim teškoćama te njihove rezultate usporediti s rezultatima djece urednog jezično-govornog razvoja, koristeći Bateriju testova za procjenu poremećaja slušnog procesiranja. Također, cilj nam je bio utvrditi razlike unutar skupine s jezičnim teškoćama u slušnom procesiranju s obzirom na različite tipove jezičnih teškoća, dob i spol ispitanika. Uzorak ispitanika činilo je 68-ero ispitanika između 5;06 i 7;06 godina (21 ispitanik s jezičnim teškoćama i 47 ispitanika urednog jezično-govornog razvoja) izjednačenih po dobi i spolu. Rezultati pokazuju slabiju sposobnost slušnog procesiranja ispitanika s jezičnim teškoćama, postojanje razlika po spolu i tipu jezičnih teškoća ali ne po dobi ispitanika. Prema rezultatima postoji povezanost između lošije sposobnosti slušnog procesiranja i jezičnih teškoća. Budući da su najbolje razlikovanje pokazali dihotički subtestovi koji mogu procijeniti funkcije neuroloških veza slušnog sustava, nije isključeno da i nezreli neurološki sustav također možemo dovesti u vezu i s teškoćama slušnog procesiranja i s nastankom jezičnih teškoća. Unatoč vjerojatnoj uskoj povezanosti jezičnih teškoća i poremećaja slušnog procesiranja, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je poremećaj slušnog procesiranja jedini i dovoljan uzrok koji uzrokuje jezične teškoće. |
---|---|
ISSN: | 1331-3010 1848-7734 |