Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2005

Na temelju podataka koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka situacija u vezi zaraznih bolesti u Hrvatskoj u 2005. godini, kao i u prethodnim godinama procjenjuje kao razmjerno povoljna. Takva povoljna procjena temelji se na slij...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Infektološki glasnik 2006-05, Vol.26 (2), p.67
1. Verfasser: Aleraj, B
Format: Artikel
Sprache:hrv ; eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
container_end_page
container_issue 2
container_start_page 67
container_title Infektološki glasnik
container_volume 26
creator Aleraj, B
description Na temelju podataka koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka situacija u vezi zaraznih bolesti u Hrvatskoj u 2005. godini, kao i u prethodnim godinama procjenjuje kao razmjerno povoljna. Takva povoljna procjena temelji se na slijedećim glavnim elementima: bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na posve niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus) a neke su i posve eliminirane pa i iskorijenjene (difterija, poliomijelitis). Bolesti niskog higijenskog standarda, kao što je trbušni tifus, bacilarna dizenterija i hepatitis A, posve su potisnute. Klasične spolne bolesti, gonoreja i sifilis rijetke su i pod nadzorom, a također je nizak intenzitet HIV/AIDS-a. Javna vodoopskrba je u cjelini sigurna i tijekom godine nije zabilježen niti jedan epidemijski incident vezan uz javnu vodoopskrbu. Niti jednog epidemijskog incidenta nije bilo niti s industrijski pripravljenim jelima ili prehrambenim proizvodima. To govori da je naš sustav nadzora i skrbi nad sigurnošću javne vodoopskrbe i masovne prehrane vrlo dobar i učinkovit. Međutim, obzirom na postojanje određenih rizičnih čimbenika, na primjer mjestimično nedovoljne sanitacije, osobito u pogledu sigurnog odlaganja otpadnih tvari, zatim još uvijek prisutne posljedice ratnih razaranja, ratne i poratne migracije ljudi kao i intenzivan putnički ili drugačiji tranzit, epidemiološka situacija se mora smatrati i potencijalno nesigurnom i stoga izravno ovisnom o daljnjem neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu i primjeni svih mjera iz programa. Ovdje prikazani podaci potvrđuju da je učinak svih tih mjera u nas vrlo povoljan i da se Hrvatska na ovom polju praktično posve izjednačila s razvijenim zemljama (za sada uz iznimku tuberkuloze, ali uz njeno povoljno silazno kretanje), a u nekim je primjerima (na primjer provedba cijepljenja) i među boljima. Jasno je da je svako daljnje poboljšanje stanja i zdravlja naših ljudi vrijedno daljnjeg sustavnog truda.
format Article
fullrecord <record><control><sourceid>hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_12697</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>oai_hrcak_srce_hr_12697</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_126973</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpjYuA0tDCx0DU3N7NkAbKNjQ11jSyMDDgYeIuLswyAwMzU0MjYgJNBISqxKLEqL1UhKT8ntbgkU6FUwaOoLLGkODs_S8HIwMCUh4E1LTGnOJUXSnMz6Li5hjh76GYUJSdmxxcUZeYmFlXG5ydmxkNEiouSU4HMeEMjM0tzYxKVAwDEnjbq</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2005</title><source>EZB-FREE-00999 freely available EZB journals</source><creator>Aleraj, B</creator><creatorcontrib>Aleraj, B</creatorcontrib><description>Na temelju podataka koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka situacija u vezi zaraznih bolesti u Hrvatskoj u 2005. godini, kao i u prethodnim godinama procjenjuje kao razmjerno povoljna. Takva povoljna procjena temelji se na slijedećim glavnim elementima: bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na posve niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus) a neke su i posve eliminirane pa i iskorijenjene (difterija, poliomijelitis). Bolesti niskog higijenskog standarda, kao što je trbušni tifus, bacilarna dizenterija i hepatitis A, posve su potisnute. Klasične spolne bolesti, gonoreja i sifilis rijetke su i pod nadzorom, a također je nizak intenzitet HIV/AIDS-a. Javna vodoopskrba je u cjelini sigurna i tijekom godine nije zabilježen niti jedan epidemijski incident vezan uz javnu vodoopskrbu. Niti jednog epidemijskog incidenta nije bilo niti s industrijski pripravljenim jelima ili prehrambenim proizvodima. To govori da je naš sustav nadzora i skrbi nad sigurnošću javne vodoopskrbe i masovne prehrane vrlo dobar i učinkovit. Međutim, obzirom na postojanje određenih rizičnih čimbenika, na primjer mjestimično nedovoljne sanitacije, osobito u pogledu sigurnog odlaganja otpadnih tvari, zatim još uvijek prisutne posljedice ratnih razaranja, ratne i poratne migracije ljudi kao i intenzivan putnički ili drugačiji tranzit, epidemiološka situacija se mora smatrati i potencijalno nesigurnom i stoga izravno ovisnom o daljnjem neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu i primjeni svih mjera iz programa. Ovdje prikazani podaci potvrđuju da je učinak svih tih mjera u nas vrlo povoljan i da se Hrvatska na ovom polju praktično posve izjednačila s razvijenim zemljama (za sada uz iznimku tuberkuloze, ali uz njeno povoljno silazno kretanje), a u nekim je primjerima (na primjer provedba cijepljenja) i među boljima. Jasno je da je svako daljnje poboljšanje stanja i zdravlja naših ljudi vrijedno daljnjeg sustavnog truda.</description><identifier>ISSN: 1331-2820</identifier><identifier>EISSN: 1848-7769</identifier><language>hrv ; eng</language><publisher>Klinika za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' Zagreb i Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora</publisher><subject>Croatia ; Hrvatska ; Infectious diseases ; nadzor ; surveillance ; Zarazne bolesti</subject><ispartof>Infektološki glasnik, 2006-05, Vol.26 (2), p.67</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>230,780,784,885</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Aleraj, B</creatorcontrib><title>Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2005</title><title>Infektološki glasnik</title><description>Na temelju podataka koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka situacija u vezi zaraznih bolesti u Hrvatskoj u 2005. godini, kao i u prethodnim godinama procjenjuje kao razmjerno povoljna. Takva povoljna procjena temelji se na slijedećim glavnim elementima: bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na posve niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus) a neke su i posve eliminirane pa i iskorijenjene (difterija, poliomijelitis). Bolesti niskog higijenskog standarda, kao što je trbušni tifus, bacilarna dizenterija i hepatitis A, posve su potisnute. Klasične spolne bolesti, gonoreja i sifilis rijetke su i pod nadzorom, a također je nizak intenzitet HIV/AIDS-a. Javna vodoopskrba je u cjelini sigurna i tijekom godine nije zabilježen niti jedan epidemijski incident vezan uz javnu vodoopskrbu. Niti jednog epidemijskog incidenta nije bilo niti s industrijski pripravljenim jelima ili prehrambenim proizvodima. To govori da je naš sustav nadzora i skrbi nad sigurnošću javne vodoopskrbe i masovne prehrane vrlo dobar i učinkovit. Međutim, obzirom na postojanje određenih rizičnih čimbenika, na primjer mjestimično nedovoljne sanitacije, osobito u pogledu sigurnog odlaganja otpadnih tvari, zatim još uvijek prisutne posljedice ratnih razaranja, ratne i poratne migracije ljudi kao i intenzivan putnički ili drugačiji tranzit, epidemiološka situacija se mora smatrati i potencijalno nesigurnom i stoga izravno ovisnom o daljnjem neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu i primjeni svih mjera iz programa. Ovdje prikazani podaci potvrđuju da je učinak svih tih mjera u nas vrlo povoljan i da se Hrvatska na ovom polju praktično posve izjednačila s razvijenim zemljama (za sada uz iznimku tuberkuloze, ali uz njeno povoljno silazno kretanje), a u nekim je primjerima (na primjer provedba cijepljenja) i među boljima. Jasno je da je svako daljnje poboljšanje stanja i zdravlja naših ljudi vrijedno daljnjeg sustavnog truda.</description><subject>Croatia</subject><subject>Hrvatska</subject><subject>Infectious diseases</subject><subject>nadzor</subject><subject>surveillance</subject><subject>Zarazne bolesti</subject><issn>1331-2820</issn><issn>1848-7769</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2006</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNpjYuA0tDCx0DU3N7NkAbKNjQ11jSyMDDgYeIuLswyAwMzU0MjYgJNBISqxKLEqL1UhKT8ntbgkU6FUwaOoLLGkODs_S8HIwMCUh4E1LTGnOJUXSnMz6Li5hjh76GYUJSdmxxcUZeYmFlXG5ydmxkNEiouSU4HMeEMjM0tzYxKVAwDEnjbq</recordid><startdate>20060505</startdate><enddate>20060505</enddate><creator>Aleraj, B</creator><general>Klinika za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' Zagreb i Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora</general><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20060505</creationdate><title>Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2005</title><author>Aleraj, B</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_126973</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv ; eng</language><creationdate>2006</creationdate><topic>Croatia</topic><topic>Hrvatska</topic><topic>Infectious diseases</topic><topic>nadzor</topic><topic>surveillance</topic><topic>Zarazne bolesti</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Aleraj, B</creatorcontrib><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Aleraj, B</au><format>book</format><genre>document</genre><ristype>GEN</ristype><atitle>Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2005</atitle><jtitle>Infektološki glasnik</jtitle><date>2006-05-05</date><risdate>2006</risdate><volume>26</volume><issue>2</issue><spage>67</spage><pages>67-</pages><issn>1331-2820</issn><eissn>1848-7769</eissn><abstract>Na temelju podataka koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiološka situacija u vezi zaraznih bolesti u Hrvatskoj u 2005. godini, kao i u prethodnim godinama procjenjuje kao razmjerno povoljna. Takva povoljna procjena temelji se na slijedećim glavnim elementima: bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na posve niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus) a neke su i posve eliminirane pa i iskorijenjene (difterija, poliomijelitis). Bolesti niskog higijenskog standarda, kao što je trbušni tifus, bacilarna dizenterija i hepatitis A, posve su potisnute. Klasične spolne bolesti, gonoreja i sifilis rijetke su i pod nadzorom, a također je nizak intenzitet HIV/AIDS-a. Javna vodoopskrba je u cjelini sigurna i tijekom godine nije zabilježen niti jedan epidemijski incident vezan uz javnu vodoopskrbu. Niti jednog epidemijskog incidenta nije bilo niti s industrijski pripravljenim jelima ili prehrambenim proizvodima. To govori da je naš sustav nadzora i skrbi nad sigurnošću javne vodoopskrbe i masovne prehrane vrlo dobar i učinkovit. Međutim, obzirom na postojanje određenih rizičnih čimbenika, na primjer mjestimično nedovoljne sanitacije, osobito u pogledu sigurnog odlaganja otpadnih tvari, zatim još uvijek prisutne posljedice ratnih razaranja, ratne i poratne migracije ljudi kao i intenzivan putnički ili drugačiji tranzit, epidemiološka situacija se mora smatrati i potencijalno nesigurnom i stoga izravno ovisnom o daljnjem neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu i primjeni svih mjera iz programa. Ovdje prikazani podaci potvrđuju da je učinak svih tih mjera u nas vrlo povoljan i da se Hrvatska na ovom polju praktično posve izjednačila s razvijenim zemljama (za sada uz iznimku tuberkuloze, ali uz njeno povoljno silazno kretanje), a u nekim je primjerima (na primjer provedba cijepljenja) i među boljima. Jasno je da je svako daljnje poboljšanje stanja i zdravlja naših ljudi vrijedno daljnjeg sustavnog truda.</abstract><pub>Klinika za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' Zagreb i Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record>
fulltext fulltext
identifier ISSN: 1331-2820
ispartof Infektološki glasnik, 2006-05, Vol.26 (2), p.67
issn 1331-2820
1848-7769
language hrv ; eng
recordid cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_12697
source EZB-FREE-00999 freely available EZB journals
subjects Croatia
Hrvatska
Infectious diseases
nadzor
surveillance
Zarazne bolesti
title Zarazne bolesti u Hrvatskoj 2005
url https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-11T16%3A00%3A15IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:book&rft.genre=document&rft.atitle=Zarazne%20bolesti%20u%20Hrvatskoj%202005&rft.jtitle=Infektolo%C5%A1ki%20glasnik&rft.au=Aleraj,%20B&rft.date=2006-05-05&rft.volume=26&rft.issue=2&rft.spage=67&rft.pages=67-&rft.issn=1331-2820&rft.eissn=1848-7769&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Chrcak%3Eoai_hrcak_srce_hr_12697%3C/hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true