Tvorba imenica u ranom jezicnom razvoju na temelju podataka za jedno dijete iz Hrvatskog korpusa djecjeg jezika/Acquisition of noun formation based on data from one child from the Croatian Corpus of Child Language

Istrazivanja usvajanja derivacijske morfologije pokazala su da se tijek i brzina procesa usvajanja mogu razlikovati u tipoloski razlicitim jezicima (Clark 2001, 2014; Haman i sur. 2009). Derivacijska morfologija u kontekstu usvajanja hrvatskog jezika donedavno se nije puno istrazivala, izuzev usvajanja umanjenica (Palmovic 2007, Kuvac i Palmovic 2001), ali u zadnje se vrijeme primjecuje porast interesa za ovo podrucje. Cilj ovog istrazivanja je na temelju studije slucaja prouciti tvorbu imenica u ranom jezicnom razvoju u hrvatskom jeziku te odgovoriti na pitanja: a) kada i koliko se u analiziranim podacima pojavljuju prve tvorenice, b) koji su tvorbeni nacini zastupljeni, c) razlikuje li se cestotonost suf ksa u analiziranim podacima s cestotnoscu u opcem hrvatskom, d) kojim znacenjskim skupinama tvorenice pripadaju. Rezultati istrazivanja temelje se na proucavanju govora djevojcice Antonije koji je transkribiran i nalazi se u Hrvatskom korpusu djecjeg jezika (Kovacevic 2002). Djevojcica je snimana u dobi od 1;3 do 2;8. Tvorenice su biljezene i kodirane u programu IBM SPSS Statistics 22 te je napravljena frekvencijska analiza. Rezultati analize pokazuju da je djevojcica proizvela 164 oblicnice i 511 pojavnica. Prvu deriviranu imenicu proizvela je u dobi od 1;5. U tvorbi imenica pojavljuju se svi tvorbeni nacini osim pref ksalne tvorbe, a vecina tvorenica nastala je suf ksalnom tvorbom i odnosi se na umanjenice. Djevojcica je proizvela ukupno 34 suf ksa u razlicitim znacenjima, a najcesce proizvedeni jesu -ica, -ic, -a, -ek. Najcesci suf ksi u Antonijinu govoru razlikuju se od najcescih suf ksa u hrvatskom jeziku (Filko 2020) jer djevojcica proizvodi imenice u znacenjskim skupinama razlicito od odraslih govornika. Ovo istrazivanje moze posluziti kao temelj za buduce pretpostavke i istrazivanja usvajanja derivacijske morfologije, primjerice za istrazivanje razvoja morfoloske svjesnosti za odredene suf kse koji se pojavljuju u analiziranim podacima. Research on the acquisition of word formation has shown that the sequence and speed of this process may vary in typologically different languages (Clark 2001, 2014; Haman et al. 2009). In Croatian, the research on the acquisition of word formation focused primarily on the acquisition of diminutives (Palmovic 2007; Kuvac and Palmovic 2001); recently, however, there has been a growing interest in this subject area. Based on a case study, this paper aims to explore noun formation in early language development in Croa